Ami-nia Programa

Programa Inpatiente no Klinika Medika

Klibur Domin iha edifísiu 8 ho kapasidade toba-fatin 80 atu akompaña pasiente no ema ho defisiénsia sira no sira-nia família. Pasiente sira-nia kuartu mak hanesan: Cottage-1, Cottage-2, Cottage 3, Cottage-4, MDR-TB-1, MDR-TB-2, Barbara Cottage, no St. Damien Cottage. Iha tinan 2019 Klibur Domin rekoñese pasiente 243, mantein média taxa okupasaun kama 75.6%. Besik 81% husi pasiente sira mak hetan tratamentu ba tuberkuloze. 6% hosi pasiente TB sira-ne’e iha tuberkuloze rezistente ba droga, ne’ebé presiza kuidadu médiku ne’ebé boot liu. Klibur Domin oras ne’e daudaun ne’e hanesan fasilidade úniku iha Timor-Leste ba tratamentu TB rezistente ba droga.

Asistensia médika fornese ona ba pasiente liu 2,400 iha klínika médika KD, no ami fornese transporte ba Ospital Nasional Dili ba ema liu 250, liu-liu ba kanek (47%), isin-rua (27%), no astma (14%).

Programa Tuberkuloze Bazeia ba Komunidade

Tuberkuloza mak moras infetiva boot ida iha Timor-Leste ho estimativa kazu 6.500 no taxa mortalidade ema na’in 100 kada 100,000 kada tinan. Klibur Domin servisu hamutuk ho komunidade sira iha Timor-Leste hodi kombate moras TB ne’ebé habelar ba tinan sanulu liu ona. KD hasoru hela dezafiu atu hasa’e diagnóstiku kona-ba TB hodi halakon epidemia TB iha tinan 2030 bazeia ba Objetivu Dezenvolvimentu Sustentavel ne’ebé Governu Timor-Leste adopta.

Iha tinan 2019, ami-nia ekipa hodi fó sai informasaun kona-ba TB hala’o ona peskiza kontaktu, hetan kazu ativu no teste GeneXpert iha sub-distritu hitu iha Atabae, Balibo, Bazartete, Bobonaro, Liquica, Maubara no Railaco ho fundu husi Fundu Global hodi hapara Tuberkuloza, Malaria no HIV. Ekipa KD nian identifika 56% husi kazu sira ne’ebé hetan konfirma bakteriolojika hotu ne’ebé relata ba programa nasionál kona-ba tuberkuloze (NTP) iha sub-distritu hitu nee. Klibur Domin mós halo teste GeneXpert hamutuk 1.832 ho teste pozitivu ba TB hamutuk 172 no teste rezisténsia ba droga hamutuk 8.

Reabilitasaun Baze Komunitaria

Ekipa Reabilitasaun Baze Komunitaria (CBR) fó apoiu no kuidadu ba ema ho defisiénsia sira iha Klibur Domin no komunidade lokal. Ami nia objetivu sira inklui hadi’a nutrisaun, terapeisaun no edukasaun no apoiu ba pasiente no sira-nia kuidadu sira, no mós fornese ekipamentu asesibilidade hanesan rampas, rai-rahun, bee no saneamentu báziku, no asisténsia iha fornesimentu ekipamentu mobilidade inklui kadeira-roda no prostetika.

Pesoal Klibur Domin regularmente ajuda ema ho defisiénsia sira iha komunidade remota sira hanesan dezafiu partikulár ba ema atu asesu ba servisu governu bazeia ba sentru urbanu sira. Ministeriu Solidariedade Sosial no Inkluzaun Timor-Leste kontinua fó apoiu ba atividade prinsipál sira husi KBR iha Munisipiu Likisa no Ermera no mós ami-nia apoiu ba pasiente sira husi nasaun tomak, no ami mós kontente atu servisu hamutuk ho Sentru Nasional Reabilitasaun Timor-Leste no apoiante sira seluk hodi halo advokasia ba Direitu Ema ho Defisiensia iha Timor-Leste.

Klinika Dental

Ekipa dental Klibur Domin nian servisu hamutuk ho Maluk Timor hodi fornese ezame, tratamentu no programa edukasaun ba saúde oral ne’ebé di’ak liu no prevensaun ba moras dental ba komunidade sira iha Timor-Leste. Funsionáriu lokál ne’ebé envolve no kualifikadu servisu ho mentór no fornesedór ekipamentu Australia nian atu fornese padraun kualidade ne’ebé aas liu iha kuidadu dental.

Iha tinan 2019, klínika dental ne’e hala’o vizita ba pasiente na’in 1,371 hodi halo tratamentu oioin, inklui enxe no estrazaun, no mós ezaminasaun jerál no verifikasaun, eskalaun, sinál no tratamentu fluorida.

Ekipa ne’e mós hala’o vizita ba eskola primária lokál 8, hodi fornese programa edukasaun ida ba labarik na’in 896 ne’ebé hotu hetan kontrolu-up iha pergunta ne’e no tratamentu preventivu bainhira presiza.

Programa Edukasaun Garton nian

Klibur Domin iha kompromisu atu ajuda joven sira ho defisiénsia sira atu simu oportunidade edukasaun. Programa Garton ne’e harii hodi hanoin-hetan John Garton, suporta-nain ida husi Klibur Domin husi Australia.

Garton House bele akompaña adolexente na’in 10 ho estudante sira ne’ebé iha oportunidade atu kompleta to’o tinan 6 husi Eskola Sekundaria. Estudante sira hetan apoiu hodi tuir eskola inklui hahán, uniformes no ekipamentu eskola, kuidadu médiku no kualkér apoiu adisionál terapeutiku ka ekipamentu.

Tinan-tinan Klibur Domin sei simu aplikasaun husi estudante ho defisiénsia sira ne’ebé hakarak tama iha programa iha tinan oin mai. Estudante sira ne’ebé simu ona iha programa ne’e hein katak sira sei kontinua estuda maka’as no kontribui ba hala’o Uma Garton no apoia valór sira ne’ebé hein hanesan membru komunidade Klibur Domin.

Estudante ida-idak sei iha planu tranzitóriu bainhira sira-nia eskola remata ona no pesoál Klibur Domin sei servisu hamutuk ho profesór eskola sira hodi identifika dalan pos-eskolár ne’ebé posivel ba estudante sira. Ida ne’e bele inklui ba universidade / koléjiu, servisu ka dezenvolvimentu abilidade hodi hadi’a rendimentu família nian bainhira fila fali. Iha programa ne’e nia rohan, estudante sira sei fila fali ba sira-nia suku ka muda ba sira-nia hela-fatin ne’ebé sira hili iha Dili ka hale’u.